Općenito o DX-ingu

    This site uses cookies. By continuing to browse this site, you are agreeing to our Cookie Policy.

    • Općenito o DX-ingu

      Evo mali uvod za one koji se zanimaju za Dxing, s obzirom da nema puno materijala na našem jeziku koji govori o ovom hobiju. Ovo je samo kratki opis. Ako netko ima koje korisne informacije neka stavi ispod.

      DX-ing je hobij hvatanja udaljenih radio i TV stanica. Cilj većine DX-era je hvatanje što većeg broja stanica iz što više država.

      Vrste DX-a:

      MW DX

      MW označava medium wave odnosno srednji val čiji je raspon od 530 do 1710 khz. Preko dana signali na srednjem valu putuje većinom ne duže od 400-500 km, ali noću zbog stanja u ionosferi, signali mogu putovati i do nekoliko tisuća kilometara. Posebno su zanimljivi periodi sumraka i zore kad se snaga i doseg signala dodatno pojačavaju.Prijem signala stanica na srednjem valu ovisi o mnogo faktora kao što su snaga odašiljača, doba dana, doba godine, lokaciji, antenskom sustavu, kvaliteti prijamnika, propagacijama, te A i K indeksu i ostalim poremećajima u atmosferi kao što su solarne oluje.Najlakše stanice za uhvatit iz Hrvatske (konkretno iz Splita) su:

      540 Kossuth Radio (Mađarska)
      810 Radio Makedonija
      1395 Radio Tirana/TWR Europe (Albanija)
      1458 Radio Tirana/CRI (Albanija)
      576 BNR Horizont (Bugarska)

      Od država, neovisno koju opremu koristili, gotovo bez problema se može uhvatiti stanice iz 30-ak različitih država.

      Među najlakše spadaju: Albanija, Srbija, Mađarska, Njemačka, Španjolska, Francuska, Grčka, Slovenija, Makedonija, Rumunjska, Bugarska, Češka, Monako, Moldavija, Italija, Luksemburg, Alžir

      U težu, ali čestu skupinu spadaju Engleska, Belgija, Nizozemska, Slovačka, Saudijska Arabija, Egipat, Tunis, Turska, Vatikan, Libija

      Iduću skupinu čine države s rjeđim prijemom tipa Rusije, Ukrajine, Baltičkih država, Cipra, Kuvajta, Jordana, Izraela, Irana, UAEOve države se mogu uhvatit s većinom prijemnika s unutarnjom ferrit antenom.

      Za sve ostale je potrebno u većini slučajeva neki oblik vanjske ili unutarnje antene.Uz dobru opremu moguće je hvatanje stanica udaljenih i do 10-15 000 km.

      SW DX

      Kratki val se nalazi između 1700khz i 30mhz. Budući da je to ogroman raspon, osim tzv. Broadcast bandova, odnosno pojaseva gdje emitiraju uobičajene radio stanice, na kratkom valu se emitiraju i raznorazni drugi signali kao što su piratske stanice, time stations, obalna straža, vojna i špijunska komunikacija, vremenske stanice, avijacija, razni radari i drugi misteriozni signali, te ham odnosno radio amateri.

      Tzv. Broadcast bands su podijeljeni na 14 pojaseva (tzv. Meter bands) na kojima možete naći stanice kao što su Voice of America, BBC WS ili China Radio International, ali također i mnoge religijske, lokalne i regionalne stanice iz svih dijelova svijeta.

      120 m band se nalazi između 2300 i 2495 khz i spada pod tzv. Tropski pojas, gdje emitiraju stanice iz država koje se nalaze između jarčeve i rakove obratnice i koje je teško uhvatiti iz Europe s obzirom da su većinom male snage

      90 m band 3200 do 3400 khz, također tropski pojas

      75 m band 3900 do 4000 khz većinom se koristi u istočnoj hemisferi

      60 m band 4750 do 5060 khz , tropski pojas

      49 m band 5900 do 6200 khz41 m band 7200 do 7450 khz

      31 m band 9400 do 9900 khz, pojas koji se najviše koristi i koji je najbolji za početnike da logiraju svoje prve stanice

      25 m band 11600 do 12100 khz

      22 m band 13570 do 13870 khz

      19 m band 15100 do 15800 khz

      16 m band 17480 do 17900 khz

      15 m band 18 900 do 19 020 khz, rijetko se upotrebljava i u budućnnosti možda bude korišten za DRM

      13 m band 21450 do 21850 khz

      11 m band 25600 do 26100 khz, rijetko se upotrebljava

      Na kratkom valu s našeg područja najlakše je uhvatit zemlje Europe, Sjeverne Afrike, Bliskog Istoka, nešto teže Azije i Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda, a najteži je prijem Centralne Amerike, Kariba, Južne Amerike, Subsaharske Afrike i Pacifičkih Otoka

      Piratske stanice se u Europi mogu hvatati većinom između 6200 i 6400 khz, 3800 i 4100 khz, te 6900 i 7000 khz, većinom emitiraju vikendom i malom snagom, pa je potrebna antena za prijem.

      Piratske stanice se također mogu naći i na srednjem valu i to između 1611 i 1710 khz, većinom iz Grčke i Srbije, te Nizozemske

      Utility DX

      Maritime Stations (koje uključuju razne stanice obalne straže, stanice koje emitiraju vremensku prognozu, upozorenja na moru i slično) se mogu naći diljem spektra, ali većinom ispod 10 mhz.Npr. Iz Hrvatske emitira MRCC Rijeka na 2182 khz koja ide tri puta na dan.

      Također se mogu slušati i razne avio i vojne stanice od koji je najlakše uhvatiti Stockholm Aero na 11345 i UK Royal Navy na 8040.

      Postoje i tzv. Špijunske stanice kao što je ruski MDZhB, poznat kao i The Buzzer na 4625 khz, koji je lako uhvatljiv i prepoznatljiv.

      Mnogi od signala na kratkom valu su u obliku Morseove Abecede

      Na kraju tu su i radio amateri, čije komunikacije je najlakše uhvatit u kasnim večernjim satima.

      LW DX

      Dugi val tj. Long wave, se rijetko upotrebljava u zadnje vrijeme, bar što se tiče stanica koje emitiraju program. Ostalo je oko deset država koje još imaju svoje stanice na dugom valu između 153 i 279 khz

      No zato su tu još uvijek NDB ili Non Directional Beacons koji se koriste u avio i maritimnoj komunikaciji, njih je moguće naći između 280 i 520 khz a emitiraju putem morseove abecede. Najbolje se hvataju nekoliko sati pred zoru u zimskim mjesecima

      Iz Splita najlakše je uhvatit:TRI na 378 i HUM na 412

      Iz Zagreba:VG na 325 i SK na 350

      Iz Rijeke:BRZ na 400 i KO na 438

      Iz Osijeka:CE na 372 i OSJ na 422
    • Za uhvatiti propagaciju na FM-u najbitnije je biti na pravoj frekvenciji u pravo vrijeme. Taj posao nam jako olakšava:

      a) poznavanje stanja na FM području na prijemnoj lokaciji (znamo na kojim frekvencijama su prisutni slabiji signali, na kojim mikrolokacijama prostora se ne čuje ništa na određenoj frekvenciji itd.) - potrebno kako bi brzo mogli uočiti propagaciju,
      b) mogućnost prijemnika da se preko njega praktično i brzo ručno pretražuju frekvencije i da propušta ton (odnosno šum) i na frekvencijama na kojima su niske razine signala (potrebno da bi brzo i učinkovito mogli pretražiti FM spektar) te, najbitnije
      c) da je prijemnik vrlo selektivan odnosno da propušta signal samo na frekvenciji na kojoj se on i odašilje (potrebno da bi mogli čuti propagacijski signal i ako se on nalazi odmah uz frekvenciju jake lokalne FM stanice).

      Uz navedeno bitna odlika prijemnika je i da je osjetljiv, ali ta odlika je bitnija za hvatanje stalnih slabih signala nego za hvatanje signala tijekom propagacija, jer signali koji propagiraju uvijek su u određenom trenutku jaki pa se mogu hvatati na FM-u praktički i bez prave antene.

      Ti preduvjeti nam olakšavaju da zaista i budemo u pravom trenutku na pravoj frekvenciji na kojoj ćemo uhvatiti propagacijski signal neovisno o tome što je na našem području FM spektar dosta zagušen. Uvijek se u određenom trenutku tijekom povoljnih uvjeta progura neka propagacija ako znamo gdje je možemo pronaći.

      A sada nešto o propagacijama. Na FM-u postoje „sporadic-e“ propagacije, „tropo“ propagacije i „meteor scatter“ propagacije.

      Ovisno o vrsti propagacije razlikuje se vrijeme i način propagiranja signala. Sporadic E propagacije najčešće su u ljetnim mjesecima a manifestiraju se vrlo jakim ali nestabilnim signalima (ponašaju se kao na srednjem valu) i najčešće se hvataju pred zalazak sunca, ali tijekom povoljnih uvjeta mogu se čuti čitavog dana. Tijekom tih propagacija mogu se uhvatiti signali iz arapskih zemalja, Španjolske, UK-a, sjeverne Europe i Rusije. Zanimljive su brze izmjene signala i područja s kojih se oni primaju. Tako je u sat vremena moguće primati signale iz različitih zemalja, naravno na različitim frekvencijama.

      Evo primjera jedne takve propagacije tijekom vožnje u Zagrebu:


      Povoljne uvjete za propagiranje signala moguće je provjeriti na sljedećoj web adresi:
      dxinfocentre.com/tropo_eur.html

      Tropo propagacije su posljedica temperaturne inverzije u troposferi. Mogu se dogoditi tijekom čitave godine ali su najčešće u kasno proljeće i ranu jesen, posebno u slučaju maglovitog vremena. Tropo propagacije dijelim na „bliske“ i „udaljene“. Bliske se događaju češće, posebno u večernjim satima i tijekom jeseni su u kontinentalnom dijelu gotovo redovita pojava. Manifestiraju se pojačavanjem stalno prisutnih udaljnijih FM signala pa tako radio-postaju koju najčešće čujemo za ocjenu 2-3 tijekom čitave večeri i noći čujemo za ocjenu 4-5.

      Udaljene su rijeđa pojava a manifestiraju se na način da jako dobro čujemo radio-postaje s odašiljača udaljenih do 500 km. Tako na FM-u s RDS-om možemo odlično čuti radio-postaje iz Srbije, Mađarske, Slovačke i Italije (dakle uglavnom iz okolnih zemalja).

      Navedene propagacije postepeno jačaju i slabe i dok traju signal je stabilan (ne jača i ne slabi naglo kao tijekom sporadic-e propagacija), a obično traju duže vrijeme (par sati pa čak i par dana ali rijetko).

      Uhvatiti „meteor scatter“ propagaciju je kao dobiti na lutriji. To je zato što traju izrazito kratko (najčešće do 30 sekundi) i kako se naglo pojavi signal, tako naglo i nestane. Moguće su tijekom čitave godine ali su najčešće tijekom Perzeida (u narodu poznato kao suze Sv. Lovre) s vrhuncem između 12. i 13.08.

      Budući da se hobi DX-anja ne sastoji samo od lovljenja prilika hvatanja propagacija, već od hvatanja svih signala koji nisu namijenjeni određenom prijemnom području, ukoliko imamo dobar mali prijenosni prijemnik (može i ugrađen u mobitel) a da je pritom selektivan, i ukoliko smo dovoljno strpljivi da s njime prolazimo što više mikrolokacija unutar određenog prostora, možemo otkriti lokacije na kojima su prisutni vrlo udaljeni stalni FM signali zbog različitih pojava (npr. difrakcije i utjecaja morske površine) tako da na određenom dijelu sobe hvatamo neku talijansku radio-postaju za ocjenu 4 i to usred sobe dok na svim drugim (pa i naizgled povoljnijim mikrolokacijama npr. balkonu) signala uopće nema niti u tragovima.

      Zbog utjecaja morske površine i difrakcije tako je moguće usred Zagreba na određenim mikrolokacijama odlicno čuti talijanske radio-postaje, pa hvatati čak i talijanski DAB signal s odašiljača udaljenih preko 300 km.

      Evo primjera ovdje (stalan prijem Studio+ iz Italije na 95,5 tijekom čitave godine):


      Stalan prijem talijanskog DAB+ signala:


      Evo nadam se da sam ukratko objasnio vrste propagacija i mogućnosti koje DX-anje pruža na FM području.

      The post was edited 2 times, last by Viktor ().