DVBT signal

    This site uses cookies. By continuing to browse this site, you are agreeing to our Cookie Policy.

    • Digitalizacija u BiH - TeVe

      "Faktički, nijedna stanica neće moći raditi na dodijeljenim frenkvencijama. Odnosno, mogu nastaviti da rade, međutim imaće smetnje od susjednih zemalja, a mi ćemo biti dužni, po međunarodnom sporazumu, da sve te smetnje, koje naše stanice uzrokuju stanicama iz susjednih zemalja, otklonimo, što će sigurno dovesti do gašenja određenog broja stanica. Ono što Agencija pokušava u ovom trenutku da uradi jeste da intenzivno analizira postojeći zakonski i regulatorni okvir, uključujući i ovaj međunarodni sporazum, pokušavajući da predvidi neku situaciju u kojoj ćemo pokušati, koliko je tu uopšte moguće, da nakon 17. juna smanjimo štetu koju će TV stanice sigurno da trpe", tvrdi Mandić.


      Kako su neki pričali da će se 17.6.2015. u BIH ugasiti analogni tv signal. Evo i konačno potvrde da nije nužno da se gasi, kako sam i mislio. Naime oni analogni signali iz BIH koji "prelijevaju" preko državne granice a emitiraju na frekvenciji legalnog DVB-T mux-a koji se koristi u susjednim državama (HR, SRB, CG) morat će se izmjestiti na neku slobodnu frekvenciju tj. kanal.

      Uzmimo primjerice odašiljač Velika Gomila kanali sada u radu su 10 vhf, 47 uhf i 37 uhf. Što znači da 10 VHF može i dalje ostati. 47 UHF ne koristi susjedno područje u HR tako da i on može ostati. 37 UHF isto ne koristi susjedno područje u HR pa i on može ostati u radu.

      Kozara. 10 VHF isto ostaje, 33 UHF isto ostaje jer ne smeta nikome, 27 UHF mogu micati jedino ako Slovenija uloži prigovor u što sumnjam, 54 UHF bi eventualno mogli pomaknuti na drugu frekvenciju poradi MUX D iz regije D6. 55 UHF isto može ostati osim ako npr. Mađari ne ulože prigovor.

      Definitivno ove godine DVB-T u BIH se ne može (ako i počne) do kraja riješiti, što znači ostaje analogija do daljnjeg uz neke potrebne preinake i premještanja kanala na slobodnu frekvenciju. I to samo na onim odašiljačima čiji signal prelazi granicu. Dok npr. središnji dio BIH baš nikome ne smeta.
    • Ono što smeta, to je odašiljač BHT1 Veliki Žep koji radi na K24 a na kojemu će od 28.02. raditi MUX1 sa Crvenog Čota. Čitao sam nekoliko puta na forumu da su se ljudi iz Srbije žalili da on i tamo tuče i miješa se sa analognim signalom RTS2. Također bi trebalo isključiti BN na K41 jer na toj frekvenciji također će emitirati jedan MUX s Crvenog Čota. Trenutno na tom kanalu kod mene se ne može gledati ništa, jer traje "borba" analognih RTV1 i BN-a .
      [color=#0000FF]Infinity KIII Android TV Box[/color]
    • Da taj 24 UHF sa Matinskog vrha je stvarno moćan i on će baš morati migrirati na slobodan kanal. Područje sjeveroistočne Bosne (Bosanska Posavina, Semberija, Podrinje) će vjerovatno imati najviše premještanja kanala. Jer to je područje s najvećom koncetracijom frekvencija na kojem emitira analogni signal.

      Misliš BN na 41 UHF sa Lipovca? On ne može dobaciti do Srbije da bi tamo štetio DVB-T2 signalu ali svakako šteti područjima u Slavoniji.
    • Čeka li BiH televizijski mrak? Ne samo što kasni proces digitalizacije kako zbog tehničkih tako i političkih problema, od kraja aprila upitno je i finansiranje javnog RTV sistema. Ugovori s telekom operaterima ističu, a novi način prikupljanja još nije utvrđen. Tako bi emiteri mogli ostati bez izvora prihoda iz kojeg se direktno finansiraju, što bi moglo ugroziti njihov opstanak, piše Dženana Halimović, dopisnica Radija Slobodna Evropa.

      Televizijski mrak, koji se odavno najavljuje, od juna ove godine mogao bi zahvatiti BiH. Već sada je jasno da proces digitalizacije koji je trebao biti okončan sredinom juna neće biti gotov. U stvari, oni bh. građani koji program prate putem analognog signala neće ga moći gledati,izuzev putem kabl operatera. Tako će u najboljem slučaju, kako kaže savjetnik ministra prometai komunikacija Mehmed Agović, biti do kraja godine.

      "Na području FBiH je završen taj posao prije četiri, pet mjeseci, ali nije ga moguće pustiti u pogon bez Republike Srpske i instalacije opreme koja je kupljena za instalaciju na objektima RTRS-a", pojašnjava Agović.

      Pomoćnica direktora za emitovanje u RAK-u, Helena Mandić, objašnjava šta Bosnu i Hercegovinu čeka u junu, ukoliko se proces digitalizacije ne okonča.

      "Faktički, nijedna stanica neće moći raditi na dodijeljenim frekfencijama. Odnosno, mogu nastaviti da rade, međutimimaće smetnje od susjednih zemalja, a mi ćemo biti dužni, po međunarodnom sporazumu, da sve te smetnje, koje naše stanice uzrokuju stanicama iz susjednih zemalja, otklonimo, što će sigurno dovesti do gašenja određenog broja stanica", kaže Mandić.

      Politička su previranja na relaciji RS – FBiH i u ovom segmentu već godinama kočnica uspostavi Korporacije Javnih RTV servisa u BiH, koja bi trebala voditi računa o korištenju i održavanju infrastrukture. Novac i oprema nisu problem, kaže Agović, samo nema volje.

      "Imamo novac za cijeli projekat digitalizacije i to je ono što je čudno. Ne možemo ga trošiti, jer neko ne želi. Čak i oni koji su odobravali taj novac sad su protiv", kaže Agović.

      Danak će platiti svi, već duže nema nikakvih pomaka u saradnji sva tri emitera naiznalasku rješenja.Pored toga, opstanku prijetii naplata RTV takse, koja je prošle godine bila najniža zabilježena. Samo BHRT je, prema tvrdnji direktora te kuće,Muhameda Bakarevića izgubila milione.

      "U 2014. BHRT je dobio dva i po miliona manje nego prošle godine. Taj pritisak ne možemo podnijeti", tvrdi Bakarević.

      U aprilu ističe ugovor sa telekom operaterima koji su prikupljali taksu, a novog ugovora nema. Od državnih vlasti zatraženo je novo rješenje, a dok se čeka ugroženi su i radnici i kvalitet programa, kaže glavni sekretar Odbora Javnog RTV sistema Emir Habul.

      "Prestanak ovog modela znači finansijski kolaps RTV servisa i nešto se hitno mora uraditi da se to promijeni", smatra Habul.

      Habul dodaje da je zbog formiranja vlasti malo vjerovatno da će uskoro doći do rješenja pitanja, tim prije što se zakon koji je donesen 2005. godine mora mijenjati.

      "Emiteri nisu bili u stanju da prevladaju ove političke prepreke koje su se pojavile prije deset godina. Sad država nešto obećava, međutim formiranje vlasti se očekuje u narednih mjesec dana, a pitanje onda kada će to Vijeće ministara staviti na dnevni red", kaže Habul.

      Najavljuje se smanjenje plata, a proizvodnja programa odavno je reducirana, kaže Bakarević. Politika ih se sjeti samo kada trebaju služiti njihovim interesima.

      "Oni su stavili ograničenja na svu našu produkciju, izuzev kad Javni servis treba da se pojavi kad su poplave u pitanju, kad treba nešto aktuelnoj politici, kad su izbori u pitanju, ali ni tada nisu spremni da daju svoju podršku za normalno funkcionisanje javnih servisa", tvrdi Bakarević.

      Sve nade Javni RTV servis polaže u novu vlast, odnosno politički dogovor, koji će ili zapečatiti sudbinu operatera,ili im vratiti dignitet. Završetak reforme, odnosno osnivanje Korporacije, i digitalizacija su ključni prioriteti naglašeni i u godišnjim izvještajima EK o napretku BiH.

      (TeVe/RSE)
      AC Milan
    • Proces digitalizacije u BiH zapao je u velike probleme. Vladajuća politika u Republici Srpskoj u potpunosti je blokirala provođenje ovog procesa na svojoj teritoriji.
      I dok su svi radovi u Federaciji uspješno završeni, instalirana i testirana digitalna oprema, na planiranim predajnicima u RS-u nije urađeno ništa niti RTRS želi čuti niti dozvoliti ugradnju opreme. Prema našim saznanjima iz više izvora, niko sa RTRS-a nije uključen u ovaj proces jer to i ne žele niti odgovaraju na pozive nadležnih da se krene sa opremanjem predajnika.Iako je prvobitno planirano i dogovoreno da digitalna oprema namijenjena predajnicima u RS-u bude uskladištena u RTV domu u Banjaluci, ista je ipak neprimjereno uskladištena u RTV domu BHRT-a budući da su sa RTRS-a poručili da nemaju uslova za njeno skladištenje. Zbog toga postoji mogućnost oštećenja plaćene opreme.

      Sa RTRS-a ne žele opšte da čuju i učestvuju u procesu digitalizacije iako su nadležni iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH u nekoliko navrata tražili od čelnika režimske TV da "otkoče proces digitalizacije". Svi pokušaji pali su u vodu.Predstavnici firme Odašiljači i Veze ranije su obišli sve lokacije u Federaciji i dio u RS-u dok sa RTRS-a to nisu stopirali. Oni su izvršili procjene kakvi se zahvati moraju poduzeti na tim predajnicima na osnovu čega je uspješno izvršena ugradnja i testiranje digitalne opreme ali samo u Federaciji. Usljed opstrukcija sa RTRS-a nije moguće dobiti dozvole za puštanje u rad jer izvođač radova - OiV nema mogućnost pristupa predajnicima.Paradoksalno zvuči činjenica da nema nikakvog mehanizma da se RTRS prisili da odobri pristup predajnicima. Međutim, treba reći da su ljudi sa RTRS-a učestvovali u cijelom procesu - tenderu ali dok je na čelu RTRS-a bio Dragan Davidović koji se mnogo zalagao da cijeli proces krene.

      Međutim, njegovim odlaskom i dolaskom Draška Milinovića stvari su se naglo promijenile, tačnije sa RTRS-a su blokirali sve moguće procese u samom procesu digitalizacije.Uporedo sa opstrukcijama, sa RTRS-a su od RAK-a zatražili izdavanje dozvola "za neki svoj proces" koji bi, kako saznajemo, trebao ići preko firme Zona?! Međutim, zakon kaže da RAK može izdati dozvolu za rad samo na osnovu "usaglašenog zahtjeva za dozvole sva tri javna servisa". Dakle, nijedan javni servis dozvolu ne može dobiti zasebno.Usljed opstrukcija, MKP je nekoliko puta produžavao rok za izvođenje radova OiV-u koji u ovom procesu još nije naplatio niti dio novca odnosno 40% jer je ugovorom definisano da će se izvršiti plaćanje 40% od ugovora nakon što se završi cijela prva faza projekta digitalizacije i izvrši tehnički prijem. "Oni ne mogu naplatiti tih 40%, mi (Ministarstvo komunikacija i prometa) njima ne možemo osigurati montažu opreme na lokacijama u RS-u i faktički oni nas - državu mogu tužiti za naplatu štete i kamata i oni to sve mogu dobiti", kaže naš izvor iz MKP BiH koji ističe da ne postoji nijedna zamjerka prema ljudima iz OiV-a koji su svoj posao obavili profesionalno i korektno.

      Tehnički gledano, digitalni signal se može pustiti u Sarajevu i Mostaru u kojima se nalaze headendi i predajnici ali bez potrebnih dozvola za rad, jer RAK ne izdaje dozvole parcijalno. Dodatni problem u cijelom procesu predstavljaju nedavni izbori, ali i zimsko godišnje doba koje bi usporilo ugradnju opreme i kada bi RTRS dozvolio pristup i rad na predajnicima. S druge strane, komercijalne televizije su totalno zapostaljene u cijelom procesu digitalizacije.Kada je u pitanju Federacija, drugi naš izvor otkriva da je sve urađeno besprijekorno i da cijeli sistem izgleda veoma dobro. Isti nam je potvrdio da se oprema, mnogo više opreme u odnosu na Federaciju BiH, namijenjena za predajnike u RS-u nalazi u skladištu u RTV domu u Sarajevu. S druge strane, na tim predajnicima nije urađeno ništa.Ima li potrebe podsjetiti da je krajnji rok za potpuni prelazak na digitalno emitovanje 17. juni 2015. godine?

      RTVBN
      AC Milan
    • Omerovic wrote:


      Usljed opstrukcija, MKP je nekoliko puta produžavao rok za izvođenje radova OiV-u koji u ovom procesu još nije naplatio niti dio novca odnosno 40% jer je ugovorom definisano da će se izvršiti plaćanje 40% od ugovora nakon što se završi cijela prva faza projekta digitalizacije i izvrši tehnički prijem. "Oni ne mogu naplatiti tih 40%, mi (Ministarstvo komunikacija i prometa) njima ne možemo osigurati montažu opreme na lokacijama u RS-u i faktički oni nas - državu mogu tužiti za naplatu štete i kamata i oni to sve mogu dobiti", kaže naš izvor iz MKP BiH koji ističe da ne postoji nijedna zamjerka prema ljudima iz OiV-a koji su svoj posao obavili profesionalno i korektno.


      Ovo sam napisao prosle godine. Da bi se predvidjele neke stvari nije potrebno imati staklenu kuglu vec samo zdrav razum :thumbdown:

      DVB-T BiH
      DVB-T BiH
    • ovdje neke stvari moraju biti jasne. emisioni objekti u RS su isključivo vlasništvo RTRS i vlade RS, tj. građana RS koji plaćaju pretplatu i tu nema daljig razgovora. dakle ono što je kupljeno od digitalne opreme je kupljeno i novcem građana RS. Ako žele digitalizaciju ovima oz federacije mora biti jasno da oprema koja treba da se postavi na emisione stanice u RS mora biti u vlasništvu RS i tačka. princip je jednostavan uzmi ili ostavi.
    • većina objekata iz vremena SRBIH je uništena u NATO bombardovanju 1995 osim releja na planini leotar kod trebinja. svi ostali su srušeni u septembru 1995. godine. nakon toga po završetku rata na porušenim lokacijama su podignuti novi antenski stubovi od strane vlade RS i sredstvima RS i nešto je stiglo iz srbije. realno jedino BIH može uzeti predajnik leotar u vlasništvo i nista više