Pinned Problemi i kvarovi prijemnika i antena - zbirni thread

    This site uses cookies. By continuing to browse this site, you are agreeing to our Cookie Policy.

    • probaj sa tim pojacalom, s tim da jedan ulaz ostavis slobodan (a ako imas zakljucni f otpornik od 75 ohma stavi ga na neiskoristeni ulaz), odaberi onaj ulaz koji ima regulaciju (mislim da je kod takvih pojacala jedan ulaz sa regulacijom, dok je drugi bez regulacije) za spajanje antene.
      onaj kondenzator nemoj odlemljivati, vec probaj sa nekom zavojnicom premostiti isti kako bi propustio napajanje na taj ulaz spojnika, malo znanja ti treba oko ovog spajanja. Ne znam tocno kako izgleda taj TV max spojnik jer ih ne koristim pa ne mogu dati direktni savjet.
      Mozda uspijes, mada je mala vjerojatnost, na kojem pojasu lovis taj BiH program, ako je na VHF-u, onda probaj antenu prema ZG zamjeniti sa UHF log periodicnom antenom kako bi izbjegao prijem sa straznje strane nezeljenog signala.
    • S tom kombinacijom (pojačalo) imam nešto bolji rezultat nego bez, ali nije to baš to, još se slika negdje malo dupla ali ovako kako je može ostat zasad, jedino nemam taj zakljucni f otpornik od 75 ohma. Nemam na tom pojačalu regulator to je ovakvo pojačalo mke.hr/?article_id=491
      na anteni prema zagrebu imam 30db sa regulatorom koje je tamo podešeno do kraja, ovo prema bosni je 20db

      kako izgleda taj f otpornik dali ga je moguće kupit

      uglavnom VHF i UHF oni klasićni kanali OBN, ATV, PINKBH, BHT, FTV, PTPC, VIKOM, KANAL3
      0.8°W,5°E, 9°E,13°E, 16°E, 19.2°E,23.5°E, 28.2°E,...,26°E, 39°E

      The post was edited 2 times, last by J.BLo' ().

    • sa pravilnim zakljucenjima dobiva se pravilna impedancija na kojoj pojacala rade svoj posao kako treba. Ako je netko konstruirao da neko pojacalo ima opterecenje odredjenu impedanciju, onda tek na toj impedanciji ima maksimum iskoristivost, smanjen je swr na minimalnu vrijednost. Isto vrijedi i za ulazni krug, antena je generator odredjene frekvencije i na tom frekvencijskom rasponu ima odredjenu impedanciju, pa tako i ona daje maksimum na odredjenoj impedanciji, a ako je ulazni krug pojacala nekvaliteno zakljucen, onda nema ni trazene impedancije kao tereta za antenu.
      Stoga u ovakvim slucajevima dobro je probati zakljuciti neupotrebljeni ulaz impedancijom za koji je dizajnirano.
      U prijemnim antenskim instalacijama impedancija je nazivno 75 oma. Iz tog razloga stavljamo razdjelnike na izlaze pojacala, jer kad bi sve paralelno povezali (kao u elektrici) pojacala ne bi davala svoj maksimum, imala bi veci swr (radio amateri znaju da su njihovi izlazni stupnjevi zbog neprilagodjene impedancije cesto gorili). Stoga je zlatno pravilo, neupotrebljavani ulaz ili izlaz zakljucuj nazivnom impedancijom.
    • Dali onda taj zavrsni otpor treba stavljati na zavrsne uticnice tj na njihov neupotrebljen FM izlaz,i na LNB loop izlaz od satelitskog receivera.
      Onda i na RF loop od DVBT prijemnika.
      Ja sam mislio da se ti zavrsni otpornici koriste samo kod kaskadnih multiswitcheva.

      Ja bi pokretacu teme predlozio ovo mke.hr/shop/product_info.php?cPath=63&products_id=469, umjesto pojacala s vise ulaza
      na DC prolaz spoji antenu s pojacalom do koje ne moze doci,a samo na prolaz bez pojacala spoji antenu za BiH

      The post was edited 1 time, last by evo ().



    • Ja bi pokretacu teme predlozio ovo [url wrote:

      http://mke.hr/shop/product_info.php?cPath=63&products_id=469[/url], umjesto pojacala s vise ulaza
      na DC prolaz spoji antenu s pojacalom do koje ne moze doci,a samo na prolaz bez pojacala spoji antenu za BiH


      to imam al problem je kod mene što kod mene antena prema ZG koja je spojena s pojačalom hvata i bosanske kanale ali ne baš jasno tak da to utjeće na antenu prema BIH (podupla sliku i stvara neke smetnje i mješanja signala), pa sam dodao još to pojačalo jedno (koje je nešto slabije od ovog na ZG ima 2 ulaza jedan izlaz) na BIH antenu i sve to povezao u taj mke antenski razdjelnik od 17kn s tim da sam premostio žicom tamo di je kondenzator i s tim sam napravio skoro pa dobar posao, jedino bi još valjalo smanjit pojačanje na pojačalu od ZG antene ali ono je na krovu malo višlje i ubacit taj završni f otpornik
      0.8°W,5°E, 9°E,13°E, 16°E, 19.2°E,23.5°E, 28.2°E,...,26°E, 39°E
    • J.BLo:

      Probaj staviti antenu bez pojačala za Sljeme, te nju spojiti u udruživač
      na ulaz gdje ne propušta struju, a drugu antenu za Bosnu spojiti u
      drugi ulaz na udruživaču tamo gdje piše dc passs.
      Nakon toga, spojiti to tako u pojačalo, pa u TV.

      Jer bi tako Bosnu pojačao sa pojačalom, a antena za Sljeme bi ostala samostalna bez pojačavanja.
      Ne smije biti stavljeno pojačalo prije udruživaća-skretnice,nego poslije, a kod tebe je antena za Sljeme s pojačalom prije udruživača.

      The post was edited 1 time, last by selk ().

    • Cijelo vrijeme razmišljam da li se uključiti u ovu raspravu i kako najjednostavnije objasniti neke smjernice i uvjete u radio i TV tehnici što se tiče antenskog sistema. Prvo, razmak između antena ne bi trebao biti manji od pola valne duljine prijemne frekvencije, odnosno na UHF podrućju oko 60cm. Znači razmak između dvije UHF antene bi trebao biti min. 60cm, bilo po vertikali, ili horizontali da jedna drugoj ne smetaju. Razmak pak između dvije VHF antene bi trebao biti min.1,5m. Pošto se sada u većini slučajeva radi o UHF području, dobro je da nam više nije potrebna duga noseća cijev, osim ako se ne radi o 3-4 i više prijemnih pravaca. Prije svega toga trebalo bi izmjeriti jačine signala i onda prema tome odrediti dalje, kako napraviti ant. sistem. Pored toga, ako se ima mogućnosti izabrati najbolje mjesto za ant. stup, jer pomak od samo jednog metra koji put poveća signal za 2 puta. Također i visina antene po tom stupu može promijeniti jakost signala. Pošto većina nas ne može birati mjesto ant. stupa, onda se barem može birati visina po njemu. Uglavnom, a to je rečeno, idealno bi bilo da su nam svi signali približno iste jačine, ali to je u praksi nemoguće, jer dosta nas želi loviti sve što se da. Pošto jako malo nas ima instrumente za takva mjerenja, ljudi se počnu raspitivati i čitati te pitati po forumima (dobar odabir), šlušaju savjete trgovaca ( u većini slučajeva loša), susjede, ili se samostalno odluče na taj korak. Ako se radi o jednom pravcu ili odašiljaču, obično se uspijeva, ali ako je sistem veći, onda nastaju polako problemi. Dakle krenimo redom:
      Prvo bi se trebalo probati sa jednom antenom okrečući je kakav se signal na DVB-T prijemniku, ili analogna slika na TV dobiva, bez ikakvih pojačala. Prva antena koju se skoro svako sjeti je LOG VHF-UHF antena (u narodu zvana riblja kost). Pošto su sada skoro svi signali na UHF području dio te antene postaje neiskoristiv (oni dulji elementi) tako da je bolje rješenje odmah uzeti UHF antenu. Druga stvar je ako se sa nekog odašiljača prima na oba područja, kao recimo iz BiH. Onda je takva antena dobar izbor tamo gdje je signal dobar. Za slabije rezultate bolje je onda posebno imati VHF i UHF antenu. Nakon dobijenih rezultata možemo slagati ant. sistem. U ovom slučaju pošto se radi o razvodniku na tri TV-a odmah gubimo oko 7dB i to moramo dodat našim mjerenjima. Ono što je jako bitno kod takvih razvodnika pored gubitaka je izoliranost ili razdvajanje signala koja ne bi trebala biti manja od 20dB. U danjašnje vrijeme taj podatak mnogi ne navode, a on je ustvari bitniji od samog gušenja. To se isto tako odnosi i na spojnik ili udruživač. Postoje recimo tako 4 tipa udruživača ili razvodnika. Prvi kratko spajaju ulaze ili izlaze svejedno na koji način. Drugi su pak slični, ali na jednoj strani imaju ubačen kondenzator obično oko 1nF koji naponski odvaja signal. Mogu imati i kondenzatore na svim ulazima ili izlazima pa tako nisu prolazni za DC napon. Traći pak imaju sklop visoko-nisko propusnih filtera, dok četvrti imaju širokopojasni VF transformator koji pored odvajanja signala ima i prilagođenje impedance (otpora). Postoje još neke varijante, ali one nisu bitne. Uglavnom prve dvije treba svakako izbjegavati, dok treću, a posebno četvrtu koristiti. E sada, kako ćemo mi znati što kupujemo. Obično prve dvije nisu skuplje od 20kn. Treća je do 40Kn, a četvrta preko 50kn. Inače ukratko, prolaznost DC napona kroz takve sklopove se ne izvodi kratkom spajanjem bilo čega pa tako ni kondenzatora, već jednom VF prigušnicom koja pojednostavljeno rečeno sprečava da VF signal dospije u NF, odnosno u napajanje i obrnuto. Ona je reda 10-20uH i obično ima oko 10-20 zavoja na feritnom štapiću. Također postoje pojačala i pojačala. Ovdje neću govorit o profi, jer je to nama preskupo. O njima bi mogao danima, pa ću pokušati što je moguće skratiti priču. Ukratko, a to je isto rečeno, ako imamo signale na razini 50-60dBuV, pojačalo nam u većini slučajeva nije potrebno. Ako su signali manji, onda primijeniti selektivno pojačala, prema signalu. Znači što je moguće bolje uskladiti signal na samoj ant. utičnici. Opet i tu postoje razne varijante pojačala. Od ovih za 50kn pa nadalje.Također kada takva pojačala imaju više ulaza, obavezno izabrati ona sa što većom izolacijom, odnosno rasklopom između ulaza, što manjim šumom i tek onda pojačanjem. Ovima jeftinim sa 2 i više ulaza odvajanje je nikakvo, obično preko kondenzatora. Ako imaju nekakvu "regulaciju" pojačanja, to je obično jedan promjenjivi otpornik (trimer) koji je spojen direkno na sam ulaz pojačala i na taj način mjenjajući neprilagođenje vrši umjetno pojačanje. Pravo pojačalo takvu regulaciju ima u sklopu pojačavačkog elementa (tranzistora) u pojačalu na njegovom ulazu, koji mjenja njegove karakteristike naponom ili zasićenjem i tako regulira pojačanje. Tu je također odvojena VF od NF. Pravo pojačalo za svaki ulaz ima svoj tranzistor koji pojačava i koji se onda obično odvodi na još jedan završno tranzistor koji prije sebe ima jedan sklop prilagođenja. Kanalna pojačala su najkvalitetnija, jer još pored ovoga svega imaju na ulazu i izlazu sklop od titrajnih krugova koja propuštaju samo određeni kanal ili dva, a sve ostale frekvencije prigušuju. To se može napraviti u istoj za više kanala, ili odvojenoj, za jedankanalno kučište. Koji put i obično pojačalo za 50kn obavi dobar posao, jer su signali identični, ali u većini slučaja samo naprave zbrku i problem. Recimo da je nakakva granica dobrih pojačala preko 300kn. Evo, nadam se da sam uspio nekako objasniti razliku između nekih dijelova ant. instalacija, i ispričavam se što sam "kratko" napisao ovaj tekst. :)

      The post was edited 13 times, last by Tomcat ().

    • Skidam kapu Tomcat...poućno štivo.

      Ne bi bilo na odmet da za nas laike navedeš i pokoji primjer...recimo koji je ok udruživać, ili bolje da pitam koja je razlika između...mke skretnice, iskrinog KF-4, fracarovog ESVUU ili fagorovih MMB 311, 320 i 330.
      Isto bi valjalo reći i za primjer ok pojačala...da imamo neko mjerilo karakteristika.
    • orao91 wrote:

      Skidam kapu Tomcat...poućno štivo.

      Ne bi bilo na odmet da za nas laike navedeš i pokoji primjer...recimo koji je ok udruživać, ili bolje da pitam koja je razlika između...mke skretnice, iskrinog KF-4, fracarovog ESVUU ili fagorovih MMB 311, 320 i 330.
      Isto bi valjalo reći i za primjer ok pojačala...da imamo neko mjerilo karakteristika.

      Evo, baš između ove 4 skretnice koje si nabrojao postoje razlike o kojima sam pisao. MKE skretnica pod oznakom ASPP ST Mini ima jedan VHF i 2 UHF ulaza. VHF je u redu, jer ima jedan "T filter" koji propušta sve frekvencije ispod 250MHz. Problem je kod 2 ulaza UHF-a na kojima je spojen jedan kondenzator od 4,7 ili 3,9pF, a drugi krajevi su spojeni za izlazom iz kutije. Na jednoj strani je zavojnica koja propušta DC na jednu stranu. Jasno da nigdje nema podatka o gušenju i razvodu UHF ulaza, jer to onda niko ne bi kupovao. Uglavnom VHF je oko 1,5dB što je dobro, ali UHF je 5dB, ali razdvajanje je skoro nikakvo. Fracarro i Iskra, odnosno, ESVUU i KF-4 je skoro iste konstrukcije. VHF je slično napravljen kao i MKE, jednim "T filterom", odnosno sa dvije zavojnice u seriji i jednim kondenzatorom od 10pF spojenim između nih dvije i uzemljenja. Taj filter propušta sve frekvencije ispod 250Mhz. Razlika se vidi u načinu spajanja 2 UHF ulaza. Radi se pak o visoko propusnom "T" filteru koji propušta sve frakvencije iznad 400MHz. Znači obrnuto od VHF-a a to je 2 serijska kondenzatora od oko 3,9pF i između nih zavojnica koje je sa drugim krajem spojena na uzemljenje. Na istom tom spojnom mjestu ubačen je još jedan kondenzator od 3,9pF koji je spojen na drugi ulaz. Pošto kondenzator ne vodi preko sebe DC, tu se upotrebljava VF prigušnica da osigura DC prolaz između ulaza i izlaza na UHF području. Kod VHF-a je to ostvareno, jer su između ulaza i izlaza dvije serijske zavojnice koje vode DC. Ako DC ne postoji, to je stoga što je na bilo kojem kraju ubačen i jedan kondenzator od 100-1000pF. Fagor skretnica MMB330 je još jedan korak gore, odnosno najbolja varijanta, jer on ima pored ovoga i VF transformator o kojem sam pisao, a to je još bolje odvajanje, izolacija, razdvajanje, te prilagođenje na imepansu, a to je u našem slučaju poznata vrijednost 75 ohma. Na koncu to se da vidjeti i iz podataka koji kažu na UHF-u gubitke od 4,5dB i ono jako bitno izolaciju, ili razdvajanje od min. 26dB. Neki to zovu i tjesnost, ali malo je takvih. Znači definitivno Fagor, onda Fracarro i Iskra, a nikako MKE. VHF nije bitan, jer su to skoro isti rezultati, jer VHF ne utječe na UHF radi visoko i nisko propusnih filtera koji jedan na drugog ne utječu. O pojačalima kasnije. Malo me bole prsti. :) ;)

      The post was edited 6 times, last by Tomcat ().

    • @Tomcat, lako je tebi složiti antenski sustav kada poznaješ svaki dijelić i skretnice i pojačala, kada ti je poznata uloga svakog sklopa i kako se podešava... Sretnik !!! :thumbup:



      Mi laici, metodom pokušaja i pogrešaka i dodjemo do nelog rezultata, a u većini slučajeva konačno zaključimo da nemamo dobru opremu, i da, želeći da prodjemo jeftino, zapravo ne dobijamo niššš.... ;(



      Samo nastavi... željni smo znanja !

      LP
    • bosna_w wrote:

      @Tomcat, lako je tebi složiti antenski sustav kada poznaješ svaki dijelić i skretnice i pojačala, kada ti je poznata uloga svakog sklopa i kako se podešava... Sretnik !!! :thumbup:



      Mi laici, metodom pokušaja i pogrešaka i dodjemo do nelog rezultata, a u većini slučajeva konačno zaključimo da nemamo dobru opremu, i da, želeći da prodjemo jeftino, zapravo ne dobijamo niššš.... ;(



      Samo nastavi... željni smo znanja !

      LP

      Zato postoje ovakvi forumi da više nas pokušamo što je moguće nekako približit ljudima koji nisu baš u tome bar neko predznanje da te u trgovini ne mogu veslati. Sada da ne ispada da pišem skoro uvijek loše o MKE, mogu reći da imaju solidne antene, istina kopije, ali solidne kopije. Dosta sam ja toga kod njih kupio i kupovat ću i dalje, ali neke stvari izbjegavam. Samo ukratko, svima, ali baš svima savjetujem da kada se odluče na malo zahtjevnije sisteme bolji koakialni kabel. Čovjek ne bi vjerovao što samo promjena kabela može donijeti.
    • Ejjj, Tomcat...svaka ti dala...

      Istina, navikli smo svi na Mke jer je jedini svuda dostupan, a kod mene su plus dečki uljudni i susretljivi...pa kako nebi kod njih trgovao.

      Ako izuzmemo Mke, činjenica je da je ponuda dalje od metropole otužna. Skretnica nema...pojačalo samo jedno fracarovo, koje uzgred nema baš dobre kritike ovdje na forumu...od kabela samo jedna hirschmanova koka...sve sa cijenama "uzmi ili ostavi".

      Slobodno baci preporuku koji kabel bi bio dobar...
    • orao91 wrote:

      Ejjj, Tomcat...svaka ti dala...

      Istina, navikli smo svi na Mke jer je jedini svuda dostupan, a kod mene su plus dečki uljudni i susretljivi...pa kako nebi kod njih trgovao.

      Ako izuzmemo Mke, činjenica je da je ponuda dalje od metropole otužna. Skretnica nema...pojačalo samo jedno fracarovo, koje uzgred nema baš dobre kritike ovdje na forumu...od kabela samo jedna hirschmanova koka...sve sa cijenama "uzmi ili ostavi".

      Slobodno baci preporuku koji kabel bi bio dobar...

      Hirschmann KOKA nije loša, ali zavisi koja. Recimo KOKA 100 ili 3000, Axing SKB92 ili 93, Fte 300W, ili CAVEL DG113 kojeg sam ja koristio. Uglavnom izabrati koax sa što manje gušenja, 470-1000MHz, što veća otpornost na vanjske smetnje sa što više pokrivenosti bakrenim, ili posrebrenim oklopom u vidu tankih žica, te srednjom žicom od 1,1mm. Ti svi nisu jeftini, a obično se kupuje u roli od 100m. Meter je oko 5kn, ali vrijedi svaku lipu. Svi oni su nabavljivi u ZG osim na žalost Cavel kojeg je nekad imao Kerman. Sada ima Koku. Axing ima M+S, a FTE SatShop. U tom rangu je i Belden kojeg se može naći u prejeftino.com. Na žalost, istina je da van većih gradova nemaš velik izbor i onda moraš uzeti ono što imaju.

      The post was edited 2 times, last by Tomcat ().