Pinned Općenito o antenama, pojačalima, prijemu...

    This site uses cookies. By continuing to browse this site, you are agreeing to our Cookie Policy.

    • Općenito o antenama, pojačalima, prijemu...

      Ovdje nastavljamo o onome o čemu smo zadnje malo previše u širinu razglabali na "Usporedni test 14 antena" temi. ;)
      Humax DIGI III, Alma S2100 HD DVB-S2, Gibertini 85, Smart Titanium 0,2 dB + Hirschmann 0,3 dB, 1 UHF/VHF Iskra logica + 2 UHF Iskra DTX 48F yagice + kanalno pojačalo (s filterskim ulazima) by Mićo + šp radio (FM) antena, Fracarro Belden 7 PRO-X + Hirschmann Ko-Ka, Panasonic 42G30 plazma, Pioneer DTR540 HX-S DVDrec :)
    • arminicos1986
      Teško se može na ovaj način reći koja je bolja, ako ih se istovremeno ne usporedi. Sve te antene koje pokrivaju cijelo UHF područje većinom su tehnički gledano istih ili skoro istih karakteristika. Ono što ih najviše razlikuje je sam uzgled, jer jedni upotrijebe elemente u obliku leptira, drugi pak lastinog repa, treći potkove itd. Sve se to radi zbog toga samo da budu drugačiji od drugih, pa da samim izgledom antene privuku kupca, jer je njihova antena najbolja, najljepša i sl. Iskra DTX92F je duža za 70cm i samim time bi trebala imati bolje pojačanje, ali Engel Max90 UHF ima malo duže elemente, pa se može očekivati da je bolja na srednjim kanalima, odnosno da je razlika 21-69K manja. Pored toga ima bolje razvijen reflektor, ali to je zanemarivo. Ustvari ono što sam kod Engel antene vidio da se dosta na tom mjestu uvija i ne znam kako se radi toga ponaša na vjetru. Možda bi bilo bolje da su oba reflektorska zida očvrščena na tri točke, a ne u jednoj.
      Pravilo YAGI antena se zna i nema tu neke velike mudrosti za isti tip antena. Najkvalittnije antene po karakteristikama su kanalne, jer tu daju svoj maksimum pojačanja, odnosa Naprijed/Nazad, pravog prilagođenja itd. Pošto su takve antene u pravilu optimizirane, njihov diagram zračenja H/V je tako napravljen da im je glavni snop što pravilnijeg izgleda sa što manje bočnih sekundarnih i ostalih neželjenih zračenja. Takve antene se lako prilagođavaju, pa samim time radi toga imaju najmanje gubitke. Obično se kanalne antene rade sa što tanjim elementima, upravo radi boljih rezonantnih karakteristika.
      Uskopojasne antene što im i naziv govori su antene koje su sposobne primati jedan uži dio frekvencija ili kanala i relativno su slične kanalnim, ali bez optimatizacije. Obično se rade za nekoliko kanala {6 do 8} i malo drugačijim razmještajem okolnih elemenata (reflektor, direktor), te upotrebom malo debljih elemenata dobija se zadovoljavajuća karakteristika na cijelom uskom pojasu sa time da je u sredini pojasa pojačanje i ostalo najbolje.
      Pojasne antene su dimenzionirane za jedan pojas (recimo UHF IV) i obično svoje najbolje rezultate daju na vrhu pojasa. Elementi su gušće postavljeni da bi se dobilo na pojasnosti, ali radi toga svjesno izgubilo na max. pojačanju i samoj karakteristici. U pravilu elementi su još deblji upravo iz razloga što je deblji element manje osjetljiv na frekvenciju, pa samim time rezonira na širem opsegu frekvencija. Radi toga i sam dipol poprima izgled raznih oblika, ali u stvari jednom rječju radi se o punovalnom dipolu. Takav dipol pored što ima veće pojačanje od poluvalnog oko 1,8dB, ima i širu karakteriastiku, pa je i radi toga pogodan za pojasne i širokopojasne antene. Sama otpornost radi drugačijeg odnosa napona i stuje u njemu je oko 1200Ω, pa se ta impedanca mora smanjit na poznatih 240-300Ω. Najveći utjecaj na smanjenje impedance ima prvi direktor na anteni pa se tako obično i u ovom slučaju njega približava na malu udaljenost (ispod 0,05λ). Mnogi se odlučiju za tzv. prilagodnik (kratak direktor) kojeg se postavlja tik do dipola upravo da spusti impedancu na potrebnih 240-300Ω, a ne utječe na samu karakteristiku antene. Neki ga zovu "nulti" direktor. Samo izvođenje takvih pojasnih antena se prilagođava na gornju trećinu pojasa, jer prilagođenje blaže opada prema nižim frekvencijama. Zato sve takve antene imaju bolje specifikacije na višim kanalima, a ne na nižim.
      Širokopojasne antene su slične kao i pojasne s time što još gušće imaju postavljene elemente, ima ih više i na taj način dobiju širokopojasnost. Mana takvih antena je ta da razlika između pojačanja i svega ostalog između gornjih i donjih kanala je oko 6dB. Drugim riječima bolje su prilagođene za visoke kanale. Kod takvih antena da bi se pokrilo čitavo UHF područje mora se raditi kompromis, a to je na žalost veći izražen gubitak pojačanja na nižim UHF frekvencijama.

      The post was edited 5 times, last by Tomcat ().

    • Na kraju se širokopojasne antene nameću kao najoptimalniji izbor, te se stoga naviše i koriste. Prvenstveno ukoliko se žele pratiti MUX-evi iz različitih pravaca i na različitim frekvencijama. Evo na mojoj lokaciji mogu da se prate srpski,(kanali 31 i 47) mađarski (22, 60 i 65) i povremeno hrvatski programi (21, 38 i 44). To sam rešio širokopojasnom UHF antenom Iskra 4591, širokopojasnim pojačalom i rotorom. Inače bi mi trebalo 6-7 kanalnih antena usmerenih u 4 pravca, sa kanalnim pojačalima, filterima, skretnicama, kablovima...
    • Što se tiče kanalnih antena, mislim da one polako ulaze u povijest, jer se jako rijetko upotrebljavaju, a pogotovo u današnje vrijeme kada se "love" valovi sa dva, tri ili više pravaca i još k tome na dva, tri i više kanala. Često, ali ne uvijek bar iz jednog pravca primamo lokalne, jače signale na par kanala, dok iz ostalih dolaze slabiji ili vrlo slabi signali. U pravilu za te vrlo slabe kanale trebale bi se koristiti najbolje moguće antene (kanalne), ali radi sve većeg broja kanala sa jedne lokacije, naš antenski sistem bi radi toga imao 7,8 i više antena. Pored toga trebalo bi imati i kanalne filter skretnice, kojih više nema, ili ih se rijetko proizvodi, pogotovo za kanale koji su dostupni na nekom području. Pošto se stalno nešto u okruženju mijenja u vidu dodatnih kanala, ili prelaska na neku drugu frekvenciju, taj ant. sistem bi se stalno morao tome prilagođavat, a to onda zahtjeva i dodatno ulaganje. Radi svega toga, odustalo se od takvih kombinacije i rijetki, ali rijetki koji se razumju u takva povezivanja nabavljaju ili rade antene te filter skretnice i slažu sisteme od kojih "boli glava" Samo ću spomenut da je nekad prije 20-tak i više godina Gorenje-Elrad, danas Inglar radio nešto jako kvalitetno gdje se sa kaskadnim spajanjem moglo napraviti svašta. Taj sistem se je zvao TV Plus i jednostavno mi nije jasno radi čega se to više ne proizvodi. Malo stariji će se toga sjetit. Radili su filtere za jedan kanal, pojas, ili band, te pojačala bilo jednostupanjska, ili dvostupanjska za sve kanale. Obično si mogao nabavit za svoju lokaciju već podešene filtere i pojačala, ali si ih mogao i naručit za kanale po izboru. Nemam ništa drugo reći nego "lijepa stara vremena". Ne moram ni pisati da je sve bilo kvalitetno rađeno.
      Danas za svaki pravac obično koristimo po jednu širokopojasnui antenu bilo Log, Yagi, Panel i dr. i tu obično nastaju problemi kako sad te dvije, tri ili više antena povezat, a da sve radi kako treba. Kombinacija ima više i svako može dat dobar rezultat, ali i loš pogotovo ako se u taj sistem ubaci nekakvo ant. pojačalo. (pogotovo ova današnja). Tako kod nekog isto pojačalo može dati dobar rezultat, a kod drugog loš. Sve zavisi kakve signale imamo u okruženju. Također mnogi se odlučuju na nagovor trgovca na pojačala "velikog" pojačanja (20 i više dB) koja često ne donose poboljšnje, već naprotiv upravo suprotno i često ta ulaganja postaju veća nega da se pozove osoba koja će najprije sve izmjeriti na licu mjesta i onda reći pravo stanje. Neko od njih koji imaju mogućnost potraže rješenje preko računala i ako kojim slučajem zastanu na ovom forumu, mogu dobiti pravu informaciju na brzaka.
    • Mislim da TV Plus nije imao Germanij tranzistore, ali sve je moguće. Istina de je Gorenje u svoja prva pojačala stavljao Germanijeve PNP AF239 i AF279 tranzistore (ali ne u TV Plus), te ih je poslije zamijenio sa PNP Silicijevim najprije Rizovim BF272A, a kasnije Siemensovim BF679. Na kraju proizvodnje u TV Plus su stavljali PNP BF 979S. Kod širokopojasnih pojačala u početku su stavljali opet RIZ BFY90, a kasnije BFW92, te na kraju BFR90. Inače informacije radi, bilo je jedno TV Plus pojačalo sa dva ulaza. Mislim da je oznaka bila TPO3744 za UHF IV, a TPO3755 za UHF V.

      The post was edited 2 times, last by DeeJay Dee: Q ().

    • d@nijel wrote:

      Respect,moram priznati da ih nisam susretao ali koliko vidim jako im je "stradao" šumni broj zbog dvostrukog ulaza,uostalom i kod fracarra je tako...

      U biti same sheme tadašnjeg Fracarra i Gorenje-Elrada su takoreći iste. Jedino što je Fracarro upotrebljavao malo bolje tranzistore. Tada su stavljali PNP BF979S.

      King2005
      Istina da su ta pojačala za muzej, ali vjeruj mi, da su bolja od 90% današnjih. Ovih 6-7 dB šuma su pravi podaci, dok danas navode 2dB, u dvostupanjskom pojačalu, a samo jedan tranzistor ima svoj šum od 2dB i još kada dodamo 1dB za druge elemente, često nekvalitetne, onda to ispada u najbolju ruku 5dB, i to je prava vrijednost. Istina, ima tranzistora sa šumom ispod 0,5dB, ali nisu baš za sada jeftina pa bi jedno takvo pojačalo sa takvim tranzistorom koji ima pojačanje oko 20dB vrijedilo oko 200kn.
    • I taj Tv plus a i legendarno širokopojasno pojačalo (koje je radilo na 12V i u potpunosti bilo urađeno na "limu",bili su posebno rađeni vhf,uhf,ukv stupnjevi, šumnog broja manja od 3db a čini mi se pojačanja oko 30db po uhf-u ,Tom će se sigurno sjetiti naziva) će "poderati" sve ove kineske drljotine koje se danas mogu nabaviti na tržištu...
    • King 2005 wrote:

      Delimično se slažem. Ali papir je trpeo i ranije. I danas ozbiljne firme i kvalitetna, a ne "buvljak" pojačala uglavnom i dalje drže do svoje reputacije.

      Kod ovog Gorenje pojačala čini mi se da su bila upotrebljena dva tranzistora BF979. Pošto je šum tog tranzistora na 800MHz oko 3,4dB, onda takoreći sve štima. Istina da i danas renomirane firme drže kvalitetu, ali i cijenu pa se radi toga rijetki priušte takvo pojačalo. Tada se okreći jeftinijoj varijanti, a takvih je na tržištu koliko želiš.
    • Kad se već načela tema o pojačalima zanimaju me iskustva na vrlo kratkom kablu,u smislu podizanje razine analogne slike ili dig. signala.Na temi "popis vidljivih zemaljskih kanala" bila je rasprava o tome,navodno da pojačalo nytrobox2111b kod dvojice forumaša diže i analognu sliku i dig. signal dosta na vrlo kratkom kablu i osjetljivim prijemnicima,osim u nekim situacijama jakog susjednog kanala.Ima li ko ista iskustva sa nekim drugim pojačalima? Ali obavezno na kratkom kablu i osjetljivom prijemniku.